POČETNA RADIONICA MUZEJ GRADA BEOGRADA

POČETNA RADIONICA MUZEJ GRADA BEOGRADA

POČETNA RADIONICA MUZEJ GRADA BEOGRADA 1024 768 Zoran Grubiša

Zaposleni SEVOI Financial Consulting-a na početnoj radionici upoznali su direktora, Rukovodioca finansijskog upravljanja i kontrole i članove Radne grupe Muzeja grada Beograda sa izradom dokumentacije sistema Finansijskog upravljanja i kontrole, dinamici izrade kao i predstojećim koracima naše buduće saradnje. Takođe, jasno smo definisali sve procese i procedure Muzeja grada Beograda.

Utvrđivanjem terminskog plana na početnoj radionici podstičemo efikasnost i kvalitet izrade dokumentacije sistema Finansijskog upravljanja i kontrole.

Muzej grada Beograda osnovan je 15. oktobra 1903. godine pod nazivom Opštinski muzej i biblioteka. Godine 1911. iz Konaka kneginje Ljubice iselili su se Kasacioni i Apelacioni sud, te je su prostorije pripale Opštinskom muzeju. Nakon Prvog svetskog rata, zalaganjem ličnosti iz kulturnog kruga Beograda, među kojima je bio i su bili: Branislav Nušić, načinjeni su napori da se obezbede sredstva za dalji rad Muzeja. Prvi popis muzejskog materijala datira iz 1929. godine i brojao je 155 predmeta, da bi se naredne godine broj predmeta udvostručio. Prva muzejska izložba Planovi i slike starog Beograda otvorena je 19. aprila 1931. godine. Opštinski muzej i biblioteka dobili su svoju stalnu zgradu 1935. godine, u ulice Kneginje Ljubice 1, danas Zmaj Jovina 1, u kojoj se i danas nalaze administrativne prostorije Muzeja. Muzej se izdvaja kao samostalna ustanova 1941. godine pod imenom Gradski muzej, a prvi upravnik Muzeja bio je dr Miodrag Grbić, arheolog, kustos Muzeja kneza Pavla. Tokom Drugog svetskog rata biblioteka muzeja je radila sve do 1943. godine s manjim prekidima, što je izdvaja u odnosu na druge gradske biblioteke. Sredinom 1945. godine, Gradski muzej biva preimenovan u Muzej grada Beograda. Danas, u fondu Muzeja se čuva preko 157. 000 predmeta koji svedoče o razvoju glavnog grada od praistorije do savremenog doba. Predmeti su raspoređeni u tri odseka, za arheologiju, istoriju i istoriju kulture i umetnosti. Uz osnovne zbirke, u Muzeju se nalazi i preko 40 legata. Osim navedenih odseka, u Muzeju grada Beograda postoji i Odsek za zaštitu u sklopu kojeg se nalaze Dokumentacioni centar, Služba za konzervaciju i Služba za edukaciju. Muzej je nadležan i za 20 različitih objekata od čega je 11 muzeja u sastavu. Ti muzeji su: Muzej Ive Andrića, Muzej Jovana Cvijića, Muzej Paje Jovanovića, Zbirka ikona Sekulić, Konak kneginje Ljubice, Arheološki lokalitet Vinča, Zavičajni muzej Zemuna, Zavičajni muzej Žarkova, Muzej Mladenovca, Muzej Tome Rosandića, Muzej banjičkog logora, Spomen dom Stepe Stepanovića i spomenički kompleks Stefanu Nemanji. Pored navedenih muzeja, Muzej grada Beograda baštini i legat Roberta Cihlera Gašparevića, muzičke i književne legate, i raspolaže s nekoliko izlagačkih izložbenih prostorija, koje će uskoro biti otvorene za javnost, među kojima su: Nova zgrada Muzeja u Resavskoj br. 40 b, Moderna scena Muzeja grada Beograda i Salon Muzeja grada Beograda. Kao izuzetno važna grana rada Muzeja grada Beograda ističe se izdavaštvo. Prva publikacija  objavljena je 1954. godine, Godišnjak grada Beograda. Razvojni put ove serijske publikacije otpočeo je idejom da se u Godišnjaku publikuju tekstovi koji pomažu razumevanju i razotkrivanju bogate istorije Beograda i da stručnoj i široj kulturnoj javnosti ponudi na uvid rezultate najnovijih istraživanja. U više od pola veka svog trajanja, ova publikacija je pratila vaskoliku prošlost, ali i savremeni život Beograda, postavši svojevrstan trezor u kome je pohranjeno pamćenje o gradu. Do sada je objavljeno 67 brojeva ove publikacije, na preko 15.000 stranica, u kojem je učestvovalo preko 400 autora. Pored ove serijske publikacije, Muzej grada Beograda se može pohvaliti sa preko 400 izdanja u vidu monografija, časopisa, publikacija, kataloga, vodiča i zbornika. Za publikacije u izdavaštvu Muzeja grada Beograda su pisali Divna Đurić Zamolo, Željko Škalamera, Nikola Kusovac, Milena Jeftić Ničeva Kostić, Jara Ribnikar, Nikola Crnobrnja, Milanka Todić, Irina Subotić, Nadežda Andrić, Toma Rosandić, kao i mnogobrojni istraživači, profesori i drugi zaljubljenici u Beograd i blago koje on čuva. Publikacije se štampaju i na engleskom jeziku što posebno omogućava inostranim znalcima da koriste literaturu za buduća istraživanja. Pored osnovne muzejske delatnosti, Muzej grada Beograda aktivno učestvuje u kreiranju savremene likovne, primenjene i muzičke scene, podržavajući umetnike, naročito mlade, pružajući im priliku da prikažu svoje radove i prirede koncerte u oblasti klasične muzike. Muzej grada Beograda na godišnjem nivou priredi niz samostalnih i grupnih izložbi, domaćih i inostranih autora.

Neizmerno nam je zadovoljstvo što imamo priliku da prenesemo praktično iskustvo i znanje koje stičemo saradnjom sa brojnim korisnicima javnih sredstava, što možemo da odgovorimo na svako pitanje i obrazložimo obavezu i prednosti sistema Finansijskog upravljanja i kontrole. Zajedničkim radom na izradi  dokumentacije sistema Finansijskog upravljanja i kontrole gradimo čvrst temelj ka ostvarivanju svih izazova i usklađivanju sa međunarodnim standardima interne kontrole. Takođe, kvalitetno izrađena dokumentacija sistema Finansijskog upravljanja i kontrole omogućava čvrst temelj za uspostavljanje dobrog načina upravljanja nepravilnostima.

Zahvaljujemo se direktoru, Rukovodiocu finansijskog upravljanja i kontrole i članovima Radne grupe Muzeja grada Beograda na gostoprimstvu i početku uspešne saradnje.

    Prijavi se na Newsletter

    Poslaćemo vam biltene sa vestima i savetima. Nema neželjene pošte.