IZMENE I DOPUNE PROPISA KOJI SE ODNOSE NA STRUČNO OSPOSOBLЈAVANЈE ZA VOĐENЈE POSLOVNIH KNЈIGA I INTERNU REVIZIJU – KAZNENE ODREDBE

IZMENE I DOPUNE PROPISA KOJI SE ODNOSE NA STRUČNO OSPOSOBLЈAVANЈE ZA VOĐENЈE POSLOVNIH KNЈIGA I INTERNU REVIZIJU – KAZNENE ODREDBE

IZMENE I DOPUNE PROPISA KOJI SE ODNOSE NA STRUČNO OSPOSOBLЈAVANЈE ZA VOĐENЈE POSLOVNIH KNЈIGA I INTERNU REVIZIJU – KAZNENE ODREDBE 1024 683 Zoran Grubiša

Najnovije izmene i dopune Zakona o budžetskom sistemu objavljene su u Službenom glasniku Republike Srbije broj 94 od 28. novembra 2024. godine, a stupile su na snagu 29.11.2024. godine.

Ovaj stručni tekst obrađuje dve aktuelne teme, značajne za računovođe i interne revizore u javnom sektoru.

1. STRUČNO OSPOSOBLЈAVANЈE ZA VOĐENЈE POSLOVNIH KNЈIGA

Tema „STICANЈE STRUČNIH ZVANЈA U RAČUNOVODSTVU JAVNOG SEKTORA“ obrađena je u stručnom tekstu sa informacijama aktuelnim do 03. juna 2024. godine.

Nakon tumačenja obrađenim u tom napisu, Ministarstvo finansija je 12. septembra 2024. godine izdalo OBAVEŠTENЈE O ODLAGANЈU obaveze primene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor sledeće sadržine: „Obaveštavamo vas da će Ministarstvo finansija, u cilju obezbeđivanja korisnicima dodatnog vremena za pripremu implementacije Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, u što skorijem roku, preduzeti neophodne radnje u cilju izmene Uredbe o primeni Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor („Službeni glasnik RS“, broj 144/22), kao i odgovarajućih izmena Zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS“, br. 73/10, 93/12, 142/14, 103/15, 99/16, 113/17, 72/19 i 92/23), kako bi se obaveza izrade finansijskih izveštaja iz člana 2. Uredbe, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor odložila počev od izrade finansijskih izveštaja za 2025. godinu.

Takođe vas obaveštavamo da sama primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor na gotovinskoj osnovi ne iziskuje sertifikaciju. Na osnovu navedenog potrebno je da vaše zaposlene na poslovima računovodstva obavestite o pomenutom odlaganju primene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor za 2025. godinu“.

1.1 IZMENE I DOPUNE ZAKONA O BUDŽETSKOM SISTEMU OD 28.11.2024. GODINE

Krajem 2024. poslovne godine, u „Službenom glasniku RS“, br. 94/2024 objavljen je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu (ZBS), kojim je izmenjen član 75a stav3. tačka 6) tako da sada glasi: „6) priprema predlog načina i programa stručnog osposobljavanja za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja, u skladu sa MRS JS“.  Obrazloženje za ovu izmenu je razlog što primena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRS JS) za gotovinsku osnovu ne iziskuje polaganje stručnog ispita za sticanje sertifikata stručnih lica (računovođa, samostalni računovođa i ovlašćeni računovođa).

Na ovaj način povoljno su rešene nedoumice i strahovanja računovođa u javnom sektoru i njihovih pretpostavljenih od iznenadnog rizika neočekivanih izdataka za stručno osposobljavanje namenjeno sticanju stručnih zvanja zaposlenih na poslovima računovodstva u javnom sektoru. Takođe, usklađeni su zadaci Komisije za praćenje primene međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor sa „Merom 5.2 – Unapređenje profesionalne kompetentnosti računovođa u  javnom  sektoru  sprovođenjem  adekvatnih  obuka“, predviđenom Program reforme upravljanja javnim finansijama (PRUJF) 2021-2025.

Inače, da pojasnimo, član 75a propisuje da Vlada, na predlog Ministarstva, obrazuje Komisiju za praćenje primene međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (u daljem tekstu: Komisija). Komisija daje mišljenje na nacrte akata ministra iz člana 75. ovog zakona, koji se odnose na primenu Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor – (u daljem tekstu MRS JS) (International Public Sector Accounting Standards – IPSAS), koje su u obavezi da primenjuju svi korisnici javnih sredstava, shodno ovom zakonu, osim javnih preduzeća i drugih organizacionih oblika javnog sektora koji primenjuju Međunarodne računovodstvene standarde – MRS (International Accounting Standards – IAS). Stav 2. ovog člana propisuje poslove koje Komisija obavlja.

U istom članu 75a dodat je novi stav 9, koji glasi: „Komisija je dužna da Ministarstvu najmanje jednom kvartalno dostavlja izveštaj o svome radu“.

1.2 IZMENA UREDBE O PRIMENI MEĐUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA ZA JAVNI SEKTOR

Vlada Republike Srbije je 20. decembra 2024. godine donela Uredbu o izmeni uredbe o primeni međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, koja je objavljena u „Službenom glasniku RS“, br. 101 od 20. decembra 2024. godine, stupa na snagu 21. decembra 2024. godine.

U Uredbi o primeni Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor („Službeni glasnik RS“, broj 144/22), izmenjen je član 2. koji sada glasi: „Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor na gotovinskoj osnovi, primenjivaće se na vođenje poslovnih knjiga, počev od 1. januara 2025. godine, a za sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izveštaja direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava, korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje, budžetskih fondova Republike Srbije i budžetskih fondova autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: lokalne vlasti), počev od izrade finansijskih izveštaja za 2025. godinu“.

Izmenom Uredbe o primeni Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, odnosno odlaganje njene primene počev od izrade finansijskih izveštaja za 2025. godinu, Vlada Republike Srbije je prihvatila najavljenu inicijativu Ministarstva finansija.

1.3 IZMENE UREDBE O BUDŽETSKOM RAČUNOVODSTVU

Vlada Republike Srbije je 10. januara 2025. godine donela Uredbu o izmeni o budžetskom računovodstvu, koja je objavljena u „Službenom glasniku RS“, br. 3 od 10. januara 2025. godine, a stupa na snagu 18. januara 2025. godine.

U Uredbi o budžetskom računovodstvu („Službeni glasnik RS“, br. 125/03, 12/06 i 27/20), u članu 4. tačka 8) izmenjena je, tako da sada  glasi:

„8) Stručno lice je lice koje u cilju profesionalnog usavršavanja pohađa obuke, stručne kurseve, seminare i predavanja u skladu sa načinom i programom stručnog osposobljavanja za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja i u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor i koje nije kažnjavano za krivična dela koja ga čine nepodobnim za obavljanje poslova iz oblasti računovodstva“. Briše se tačka 9) koja je glasila: „Sertifikat je javna isprava izdata fizičkom licu o položenom stručnom ispitu, stečenom zvanju i ispunjenim uslovima predviđenim kodeksom etike za profesionalne računovođe“. (uvedena izmenama Uredbe od 13. marta 2020. godine)

Istom izmenom uredbe, član 19. izmenjen je tako da sada glasi:

„Vođenje poslovnih knjiga, pripremu, podnošenje i objavljivanje finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, kao i korisnika sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, obavlja stručno lice iz člana 4. tačka 8) ove uredbe.

Uslovi za osposobljavanje stručnih lica bliže se uređuju na način i u skladu sa programom iz člana 4. tačka 8) ove uredbe koji donosi ministar nadležan za poslove finansija, na predlog Komisije za praćenje primene Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžetski sistem“.

Donošenjem Uredbe o izmeni o budžetskom računovodstvu zaokružena je izmena pravnog okvira (započeta Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu od 28.11.2024. godine i nastavljena Uredbom o izmeni uredbe o primeni međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor od 20. decembra 2024. godine) u oblasti stručnog osposobljavanja za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja.

2. DOPUNE U OBLASTI ORGANIZOVANЈA FUNKCIJE INTERNE REVIZIJE U LOKALNOJ SAMOUPRAVI, HARMONIZACIJE I SANKCIJE

Pomenutim Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu dopunjen je i član 82. stavom 3, koji glasi: „U jedinicama lokalne samouprave interna revizija se po pravilu uspostavlja aktom skupštine kao samostalna služba, kojom rukovodi službenik koga raspoređuje predsednik opštine, odnosno gradonačelnik, u skladu sa propisanim uslovima“.

Obrazloženje za ovu dopunu je da organizacioni položaj interne revizije zahteva njenu organizacionu i funkcionalnu nezavisnost, a na ovaj način je određen njen samostalan položaj, izdvojen iz lokalne uprave, kao posebno pravilo u odnosu na opšte propise o unutrašnjoj organizaciji jedinica lokalne samouprave. Pored toga, istom odredbom je predviđeno da predsednik opštine, odnosno gradonačelnik raspoređuje rukovodioca službe interne revizije, kako bi se obezbedila neposredna odgovornost interne revizije prema rukovodiocu korisnika javnih sredstava i precizirao radno-pravni položaj rukovodioca interne revizije u svojstvu službenika.

Navedena pravna norma je rezultat široke javne rasprave o najboljem položaju funkcije interne revizije u jedinici lokalne samouprave, koju su organizovali Ministarstvo finansija – Sektor centralna jedinica za harmonizaciju (CJH), Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Stalna konferencija gradova i opština (SKGO).

Jedinice lokalne samouprave su u obavezi da usklade svoje opšte akte sa odredbama člana 11. stav 1. ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

2.1 DOSTUPNOST TAJNIH PODATAKA INTERNIM REVIZORIMA U JAVNOM SEKTORU

Osim navedene dopune, posle dosadašnjeg stava 9, koji postaje stav 10, dodati su novi stavovi 11. i 12, koji glase:

„Interni revizori imaju pravo neograničenog pristupa svim podacima potrebnim za sprovođenje revizije, uključujući i poverljive podatke, s tim da je za pristup podacima sa oznakom tajnosti potreban odgovarajući sertifikat, odnosno dozvola, u skladu sa propisima o tajnosti podataka. Rukovodilac iz stava 2. ovog člana određuje stepen tajnosti primljenog izveštaja o sprovedenoj pojedinačnoj  reviziji u skladu sa posebnim propisima“.

Ovom dopunom rešena je dugogodišnja nedoumica obima dokumentacije i podataka, koji su dostupni internim revizorima u obavljanju njihovog posla, u svetlu Zakona o tajnosti podataka („Službeni glasnik RS“, broj 104 od 2009. godine). Ovim zakonom uređen je jedinstven sistem određivanja i zaštite tajnih podataka koji su od interesa za nacionalnu i javnu bezbednost, odbranu, unutrašnje i spoljne poslove Republike Srbije, zaštite stranih tajnih podataka, pristup tajnim podacima i prestanak njihove tajnosti, nadležnost organa i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, kao i odgovornost za neizvršavanje obaveza iz ovog zakona i druga pitanja od značaja za zaštitu tajnosti podataka. Pravo pristupa tajnim podacima označenim stepenom tajnosti „INTERNO“ je članom 40. ovog zakona definisano tako da: „Funkcioneri, zaposlena lica, odnosno lica koja obavljaju poslove u organima javne vlasti imaju pristup tajnim podacima označenim stepenom tajnosti „INTERNO“. Lica iz stava 1. ovog člana potpisuju izjavu, kojom potvrđuju da će postupati sa tajnim podacima u skladu sa zakonom i drugim propisom“. Član 42. istog zakona predviđa da: „Fizičko i pravno lice – korisnik tajnog podatka, ima pravo pristupa tajnim podacima koji su neophodni za obavljanje poslova iz delokruga njegovog rada i koji su po stepenu tajnosti određeni u sertifikatu za pristup tajnim podacima (u daljem tekstu: sertifikat), odnosno dozvoli. Izuzetno od stava 1. ovog člana, u slučaju izuzetne hitnosti u postupanju, lice kome je izdat sertifikat, odnosno dozvola za pristup tajnim podacima označenim nižim stepenom tajnosti, može biti upoznato sa tajnim podatkom označenim neposredno višim stepenom tajnosti. Lice iz stava 2. ovog člana je dužno da potpiše izjavu, kojom potvrđuje da će postupati sa tajnim podacima, u skladu sa zakonom i drugim propisom“.

Postupak izdavanja sertifikata je propisan članom 43. tako da: „Pre izdavanja sertifikata, odnosno dozvole, lice kome se izdaje sertifikat dužno je da potpiše izjavu, kojom potvrđuje da će postupati sa tajnim podacima u skladu sa zakonom i drugim propisom.

Ako lice iz stava 1. ovog člana ne potpiše izjavu, postupak izdavanja sertifikata, odnosno dozvole se obustavlja. Pisana izjava čini sastavni deo dokumentacije na osnovu koje je izdat sertifikat, odnosno dozvola“. Postupak za izdavanje sertifikata odnosno dozvole i uslovi za izdavanje sertifikata fizičkom licu propisani su članovima 48. – 70. istog zakona.

Dosadašnji stav 11, koji je glasio: „Ministar propisuje zajedničke kriterijume za organizovanje i standarde i metodološka uputstva za postupanje i izveštavanje interne revizije i bliže uređuje poslove interne revizije u javnom sektoru“ postaje stav 14, menja se i glasi: „Ministar propisuje zajedničke kriterijume za organizovanje i izveštavanje o funkcionisanju interne revizije, standarde i metodološka uputstva za njeno postupanje i izveštavanje i bliže uređuje poslove interne revizije u javnom sektoru“. Na ovaj način je terminološki jasnije Zakonom o budžetskom sistemu određena funkcija interne revizije, njeno postupanje i izveštavanje.

2.2 HARMONIZACIJA – VOĐENЈE REGISTRA USPOSTAVLЈENIH INTERNIH REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU

U članu 83. stav 2. kojim su određeni poslovi  Centralne jedinice za harmonizaciju (CJH), dato je novo ovlašćenje, tako što je posle tačke 4) dodata tačka 4a), koja glasi: „4a) vođenje registra uspostavljenih internih revizija u javnom sektoru, sa podacima o načinu uspostavljanja, angažovanim internim revizorima i drugim podacima o funkcionisanju interne revizije“.

Na ovaj način izvršeno je preciziranje oblika i načina vođenja službene evidencije o internim revizijama, koje izviru iz postojećih poslova i zaduženja te jedinice (CJH), koja prati primenu i sagledava kvalitet interne revizije u javnom sektoru.

2.3 UVOĐENЈE SANKCIJA U OBLASTI INTERNE REVIZIJE

Najvažnija izmena u oblasti interne finansijske kontrole u javnom sektoru (glava VI. Zakona o budžetskom sistemu od njenog uvođenja 03.10.2006. godine, prestavlja uvođenje sankcija za korisnike javnih sredstava koji se ne pridržavaju pravnih normi iz članova 81. i 82. ovog sistemskog zakona.

U glavi  X. KAZNENE ODREDBE – Prekršaji,  član 103., koji u stavu 1. propisuje: „Novčanom kaznom od 10.000 do 2.000.000 dinara kazniće se odgovorno lice korisnika budžetskih sredstava, odgovorno lice  korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje ili  drugo odgovorno lice, za sledeće prekršaje“ dopunjen je tačkama 10) – 12), koje glase:

  • „10) ukoliko ne dostavi izveštaj o adekvatnosti i funkcionisanju sistema finansijskog upravljanja i kontrole u skladu sa članom 81. stav 5. ovog zakona;
  • 11) ukoliko ne uspostavi i ne obezbedi uslove za adekvatno funkcionisanje interne revizije u skladu sa članom 82. stav 2. ovog zakona, a na način propisan podzakonskim aktom iz člana 82. stav. 14. ovog zakona;
  • 12) ne dostavi izveštaj o funkcionisanju sistema interne revizije u skladu sa članom 82. stav 13. ovog zakona“.

Ovlašćenje za podnošenje zahteva za pokretanje prekršajnog postupka iz člana 103, 103a i 103b ovog zakona je članom 104. dodeljeno budžetskoj inspekciji.

Prekršajni postupak iz čl. 103, 103a i 103b  ovog zakona ne može se pokrenuti ako protekne pet  godina od dana kada je prekršaj učinjen. Prekršajni postupak iz stava 1. ovog člana vodi se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju prekršaji.

2.4 USPOSTAVLЈANЈE INTERNE REVIZIJE

Uvođenjem sankcija u oblasti interne finansijske kontrole u javnom sektoru, zakonodavac je uvažio dugogodišnje predloge ovlašćenih internih revizor u javnom sektoru za poboljšanje efikasnosti sistema finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije.

Takođe, na ovaj način su uvažene i preporuke Državne revizorske institucije (DRI), utvrđene nakon sprovedenih revizija svrsishodnosti interne finansijske kontrole u javnom sektoru Republike Srbije. Kao primer navodimo „Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja – Efikasnost uspostavljanja interne finansijske kontrole u javnim preduzećima i društvima kapitala koja obavljaju delatnost od opšteg interesa  od 1. decembra 2022. godine“, u kome DRI utvrđuje problem: „Proverom uspostavljanja i obezbeđivanja uslova za funkcionisanje interne revizije u javnim preduzećima i društvima kapitala kod kojih su izvršene revizije u 2020. i 2021. godini (njih 71), a koja imaju obavezu uspostavljanja, njih 33 odnosno 46% nije uspostavilo internu reviziju“.

Izmenom i dopunom Zakona o budžetskom sistemu u oblasti interne revizije izvršena je i aktivnost  4.2.6: Unapređenje postojećeg pravnog okvira u cilju optimizacije organizacije interne revizije i izveštavanja IR (koja je zamenjena 25. decembra 2023. godine nazivom: „Analiza primene i eventualno unapređenje postojećeg pravnog okvira u cilju optimizacije organizacije interne revizije i izveštavanja IR“), u okviru Mere 4.2: Unapređena funkcija interne revizije u javnom sektoru u skladu sa međunarodnim standardima i načelima, predviđenom Programom reforme upravljanja javnim finansijama (PRUJF) 2021-2025, u okviru posebnog cilja IV: Unapređenje primene sistema interne finansijske kontrole u javnom sektoru.

Prošlogodišnjim (2023.) izmenama i dopunama Pravilnika o zajedničkim kriterijumima za organizovanje i standardima i metodološkim uputstvima za postupanje i izveštavanje interne revizije u javnom sektoru, objavljenom u Službenom glasniku RS br. 84 od 5. oktobra 2023. godine, ispunjeni su formalno pravni uslovi za postizanje boljeg stepena pokrivenosti funkcijom interne revizije (IR) na nivou cele Republike Srbije (RS) i za jačanje kapaciteta ključnih jedinica IR u sistemu, uz istovremeno smanjivanje ukupnog broja potrebnih revizora na nivou RS.

Uvođenje kaznene odredbe za one rukovodioce korisnika javnih  sredstava koji  ne uspostave i ne obezbede uslove za  adekvatno funkcionisanje interne revizije ima za cilj i ažurnije ispunjavanje međunarodnih obaveza Republike Srbije, preuzetih u okviru pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom i poglavlja 32 – Finansijski nadzor.

Vlada Srbije usvojila je 3. oktobra 2024. godine, Reformsku agendu Republike Srbije, dokument čiji je cilj da ubrza sve pokrenute reforme, onako kako su već trasirane u pregovorima o članstvu sa EU. U četiri reformske oblasti predviđeno je 98 mera, odnosno koraka koji će, kada budu realizovani, biti uslov za isplatu, kako bi povukli novac namenjen Srbiji iz Evropskog fonda za rast u iznosu od oko 112 miliona evra za prvu tranšu od ukupno 1,58 milijardi evra, koliko će Republici Srbiji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.

Republika Srbija ima delotvorne i efikasne institucije javnog sektora sa sistemom interne kontrole za otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prevare, korupcije i sukoba interesa u skladu sa međunarodno priznatim principima interne kontrole, uključujući razdvajanje funkcija i aranžmane za izveštavanje i praćenje, što se ogleda i u redovnom sistemu upravljanja nacionalnim budžetom. Pravna osnova sistema interne finansijske kontrole u javnom sektoru (IFKJ) nameće uvođenje i usklađivanje sistema interne kontrole sa međunarodno prihvaćenim standardima, izveštavanje o uspostavljanje sistema i proveru kvaliteta aktivnosti sistema interne kontrole. Interni revizori u javnom sektoru RS sertifikovani su u skladu sa nacionalnom šemom sertifikacije koja odgovara međunarodnim sertifikatima za interne revizore u javnom sektoru. Program stručne obuke i ispit za sertifikaciju organizuje MF/CJH. Sertifikacija internih revizora je već priznata od strane Evropske komisije (EK). Pošto postoje zakonski i metodološki okvir, Republika Srbija je sada fokusirana na unapređenje sprovođenja interne kontrole i interne revizije, na osnovu identifikovanih slabosti i preporuka iz godišnjih izveštaja CJH i godišnjih izveštaja Evropske komisije o proširenju.

U okviru planiranih unapređenja u oblasti IFKJ, Reformska agenda predviđa posvećenost osiguravanju da funkcija interne revizije bude obezbeđena u svim institucijama gde je to neophodno i da jedinice interne revizije imaju dovoljan broj revizora. Izmene podzakonskih akata koji se odnose na internu reviziju i sertifikaciju, usvojene u oktobru 2023. godine, imaju za cilj rešavanje ovog nedostatka omogućavanjem većeg obuhvata funkcije interne revizije u javnom sektoru Republike Srbije, daljim preciziranjem kriterijuma za uspostavljanje funkcije interne revizije, povećanjem koncentracije internih revizora u ključnim državnim organima i jačanjem kapaciteta za obuku i ubrzavanje procesa sertifikacije internih revizora.

Navedene činjenice ukazuju na širi kontekst i značaj izmena ZBS i uvođenja sankcija u oblasti IFKJ.

2.5 IZVEŠTAVANJE O INTERNOJ REVIZIJI I FINANSIJSKOM UPRAVLJANJU I KONTROLI

Prema Konsolidovanom godišnjem izveštaju za 2023. godinu o stanju interne finansijske kontrole u javnom sektoru u Republici Srbiji od jula 2024. godine, koji CJH priprema za Vladu, „FUK izveštaj za 2023. godinu je dostavljen od strane 3779 KJS. Od ovog broja, 1590 izveštaja je dostavljeno od strane školskih ustanova, a 2189 od ostalih KJS“.

Prema spisku „Korisnika javnih sredstava koji su uključeni u konsolidovani račun trezora Republike Srbije“ od 30.11.1024. registrovano je njih 10.430. – na način propisan Pravilnikom o načinu utvrđivanja i evidentiranja korisnika javnih sredstava i o uslovima i načinu za otvaranje i ukidanje podračuna konsolidovanog računa trezora kod Uprave za trezor („Službeni glasnik RS“, br. 11/2023 i 84/2023). 3779 KJS koji su dostavili svoje FUK izveštaje za 2023. godinu predstavljaju 36% svih korisnika javnih sredstava koji su prema članu 81. stav 5. Zakona o budžetskom sistemu dužni da dostavljaju svoje godišnje izveštaje o adekvatnosti i funkcionisanju sistema finansijskog upravljanja i kontrole. Uvođenjem sankcija za preostalih 64% odnosno 6651 KJS koji do sada nisu dostavljali svoje izveštaje, zakonodavac nastoji da poveća obuhvat i verodostojnost prikupljenih podataka.

3. ZAKLЈUČAK

Izmenom člana 75a stav 3. tačka 6) ZBS tako da sada glasi: „6) priprema predlog načina i programa stručnog osposobljavanja za vođenje poslovnih knjiga, sastavljanje i prezentaciju finansijskih izveštaja, u skladu sa MRS JS“ povoljno su rešene nedoumice i strahovanja računovođa u javnom sektoru i njihovih pretpostavljenih od rizika neočekivanih izdataka za stručno osposobljavanje namenjeno sticanju stručnih zvanja zaposlenih na poslovima računovodstva u javnom sektoru.

Izmenom Uredbe o primeni Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, odložena je njena primene počev od izrade finansijskih izveštaja za 2025. godinu.

Izmena Uredbe o budžetskom računovodstvu detaljnije propisuje obaveze stručnog lica za vođenje poslovnih knjiga, pripremu, podnošenje i objavljivanje finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, kao i korisnika sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Uvođenjem sankcija za:

  • nedostavljanje izveštaja o adekvatnosti i funkcionisanju sistema finansijskog upravljanja i kontrole, propisano članom 81. stav 5. ZBS;
  • neuspostavljanje i neobezbeđivanje uslova za adekvatno funkcionisanje interne revizije propisano članom 82. stav 2. ZBS i
  • nedostavljanje izveštaja o funkcionisanju sistema interne revizije propisano članom 82. stav 13. ZBS.

Zakonodavac nastoji da uspostavi efikasniji sistem interne revizije i izveštavanja o funkcionisanju sistema FUK i IR, kako bi Republika Srbija ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza, preuzetih u okviru pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom i poglavlja 32 – Finansijski nadzor, kao i najnovijom Reformskom agendom (instrument za reformu i rast za Zapadni Balkan).

Autor teksta: Ljubinko Stanojević, diplomirani ekonomista, ovlašćeni računovođa i revizor, ovlašćeni interni revizor, ovlašćeni interni revizor u javnom sektoru

    Prijavi se na Newsletter

    Poslaćemo vam biltene sa vestima i savetima. Nema neželjene pošte.